kampanja
ZAŠTO JE POTREBNA PROMJENA?
Ekonomska rodna nejednakost jedna je od vodećih prepreka i izazova u ostvarivanju rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini (UN Women, 2021).
BiH ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti u Europi (30,7%). Iako je broj muškaraca i žena u BiH približno jednak, prema posljednjim podacima, od ukupnog broja zaposlenih osoba u BiH 63,2% su muškarci, a 36,8% su žene (Agencija za statistiku BiH, 2022).
Prema podacima Svjetske banke, BiH ima najmanji broj zaposlenih žena u Jugoistočnoj Europi (36%), od toga je većina (62,2%) zaposlena u uslužnom sektoru. Prisutna je rodno uslovljena segregacija i stereotipi o “ženskim i muškim poslovima”. Rodno uslovljena segregacija se odražava kako horizontalno, u smislu razlike u plaćama, tako i vertikalno, u smislu nemogućnosti napredovanja žena na više pozicije odlučivanja (UN Women, 2021; Završni izvještaj GAP 2018-2022, 2023).
Razlika u plati na osnovu spola je prisutna, iako je zabranjena odgovarajućim zakonskim odredbama (UN Women, 2021). Prema podacima na platformi Plata.ba za 2022. godinu, muškarci za isti posao zarađuju u prosjeku 16,4 % više od žena.
Nalazi istraživanja koje je provela ARS BiH MLJPI su pokazali da u čak 93,8% veza sve ili većinu rutinskih kućnih poslova obavljaju isključivo žene, a u većini veza (80,8%) žena je ta koja radi sve ili većinu poslova u vezi sa brigom o djeci. Također, istraživanje je pokazalo da su 31,8% − tj. gotovo jednoj trećini ispitanica barem jednom u životu, prilikom zapošljavanja, postavljana pitanja o planovima zasnivanja porodice, o broju i starosti djece i sl., odnosno, pitanja koja su u vezi sa osnovama po kojima je diskriminacija zabranjena prema zakonima o radu u BiH, Zakonu o ravnopravnosti spolova u BiH itd. (Završni izvještaj GAP 2018-2022, 2023).
Iako je jednak broj žena i muškaraca uključen u proces obrazovanja u BiH, ograničene su mogućnosti napredovanja za žene, kao i pristup višim pozicijama, prije svega zbog stereotipa kao i zbog problema usklađivanja profesionalnog i porodičnog života. Istraživanja su pokazala da žene mnogo duže čekaju na prvo zaposlenje, jer ulaze u utvrđeno okruženje prethodno raspoređenih zanimanja. Takođe su mnogo podložnije izboru da rade u sivoj ekonomiji (Završni izvještaj GAP 2018-2022, 2023).
Indeks rodne ravnopravnosti u oblasti rada je u BiH 2022. god. iznosio 62,8 bodova, dok je prosjek EU iznosio 81,3 boda. Bodovi BiH su za 33,1 boda niži od najbolje pozicionirane Švedske sa 95,9, a za 6,3 boda niže od najniže pozicionirane Italije sa 69,1, čime se BiH nalazi na najnižem mjestu u poređenju sa zemljama EU. Takođe u poređenju sa zemljama Zapadnog Balkana, BiH ima manje bodova od S. Makedonije (68,2), Crne Gore (75,2), Srbije (77) i Albanije (78,3) (UN Women, 2022).
U najgorem su položaju žene u Srednjobosanskom kantonu (SBK) i Kantonu 10 (K10) sa 53,9% i 53,7% nezaposlenosti među ženama.
Zbog sve većeg „odljeva mozgova“, osiguravanje ravnopravnog uključivanja žena u ekonomske prilike ne donosi samo socijalnu pravdu, već predstavlja i ekonomsku potrebu.
Posljednjih godina posebna pažnja posvećena je poduzetništvu kao inovativnom pristupu za ubrzavanje ekonomskog i društvenog razvoja, jer jamči stalnu dinamiku i inovativnost i igra važnu ulogu u procesu otvaranja novih radnih mjesta (Mathew, 2010).
Žensko poduzetništvo je prilika za poboljšanje položaja žena u BiH, kao i za opći razvoj gospodarstva u BiH. Međutim, od svih registriranih poduzetnika trenutno je samo oko 27% žena, što je ispod prosjeka Europe i Centralne Azije (ECA) (UN Women, 2021).
Poduzeća u vlasništvu žena uglavnom se bave administrativnim i pomoćnim uslugama (17%); trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla (17%), naučne i tehničke djelatnosti (16%), te informacije i komunikacije (11%) (UN Women, 2021).
U 2018. godini od svih zaposlenih u FBiH samo 14,1 % bili su samozaposleni (3,5 % manje nego u cijeloj zemlji)
Od svih zaposlenih žena samo je 10,4 % samozaposleno, što je 5,8 % manje od muškaraca i 3,4 % manje nego u cijeloj zemlji
sudjelovanje žena
u radnoj snazi
rang 104/140
vrijeme je za
započinjanje posla
rang 134/140
stav prema
poduzetničkom riziku
rang 103/140
rast inovativnih
kompanija
rang 128/140
inovacijska
sposobnost
rang 114/140
kvaliteta stručnog
usavršavanja
rang 129/140
efikasnost pravnog
okvira za izazivanje
propisa
rang 137/140
OSTANIMO U KONTAKTU!
Ako imate pitanje ili ideju za saradnju, kontaktirajte nas. Rado ćemo odgovoriti na vaša pitanja i detaljno predstaviti naše usluge.